Header

Dautbašić: "Građani BiH ne treba da rade ovo što rade"

image

U toku 2011. godine 981 osoba iz BiH podnijela je zahtjev za azil u Švedskoj, a do 25. jula ove godine 1.255 osoba zatražilo je azil, saopćila je početkom sedmice Ambasada Švedske u BiH.

„Upravo se dešava ono što smo najavljivali tokom cijelog prošlog mjeseca od kako smo saznali za ovaj masovni egzodus bh. državljana prema Švedskoj s namjerom podnošenja zahtjeva za azil“, kazao je Feni šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić, upitan da prokomentira ovaj podatak.

Po njegovim riječima, dešava se, dakle, da u isto tako masovnom broju bivaju vraćeni u BiH baš onako kako su u masovnom broju i odlazili.

„Direktive koje primjenjuju švedske vlasti od 1. maja su takve da jedan zahtjev za azil, jedan ili jedne porodice u prosjeku traje 20-25 dana i nakon toga slijedi deportacija uobičajenim putem. Koliko imamo informaciju, do sada je više od 300 građana vraćeno, a u toku augusta i septembra bit će i ostatak vraćen“, kazao je Dautbašić.

Dakle, ističe on, ne može biti pozitivno riješen zahtjev za azil imajući u vidu da je BiH sigurna zemlja i da ekonomski razlozi apsolutno ne mogu biti razlog za pozitivno rješavanje zahtjeva za azil.

Po njegovim riječima, više od 1.200 građana je u ovoj godini otišlo u Švedsku. Bh. građani isključivo idu, u najvećem broju, prema Švedskoj dok u drugim zemljama Evropske unije i šengena nema toliko bh. građana, dakle nisu tako disperzirani kao državljani Makedonije ili recimo Srbije.

Na pitanje šta vlasti mogu učiniti da ovaj broj bude manji, Dautbašć je kazao da je, prije svega, u pitanju medijska kampanja.

„I ovo saopćenje ide u tu svrhu da i Ambasada Švedske obavijesti bh. građane da ne idu 'grlom u jagode', da se ne upućuju na ovakvu vrstu avanture jer ne može se završiti nikako osim deportacije nazad. To je osnova, da medijski izvjestimo bh. građane da ne rade ovo što rade“, kazao je Dautbašić.

Druga stvar je, dodao je, razmjenjujemo informacije i podatke.

„Ta razmjena podataka, dakle komunikacija sa švedskim vlastima je svakodnevna, kako s Ambasadom Švedske u Sarajevu, tako sa Švedskom migracionom agencijom, tako s oficirom Švedske migracione agencije sa sjedištem u Skoplju koja je zadužena za zapadni Balkan. Isto tako i sa delegacijom Evropske unije u Sarajevu“, kazao je Dautbašić, dodajući da svi ključni akteri u ovim stvarima dobro surađuju.

„Žao mi je samo što nismo presjekli puno brže ovaj lanac da ipak ne eskalira ova brojka na nekih 1.200-1.300 koliko sad ima. Ako to usporedimo sa prošlom godinom i Belgijom gdje smo imali nekih 300 građana, voljeli bi smo da je to bilo puno manje građana“, kazao je Dautbašić.

Po njegovim riječima, svi će ti građani biti na kraju vraćeni. Bit će deportovani nazad i dobit će zabranu ulaska u sve zemlje EU i šengena u trajanju od dvije do pet godina.

(Vijesti.ba/Fena)