Header

8 stvari o krompiru koje možda niste znali

Iako u svijetu postoje hiljade vrsta krompira, u svakodnevnoj prehrani razlikujemo dvije vrste, i to po boji kore - bijeli i crveni krompir. Obično je bijeli (odnosno žućkasti) brašnastiji, pa je prikladniji za variva, pire i slično. Kod sorti crvene kore “meso” je čvršće strukture pa se koristi za pečenje i prženje.

 

 Jeste li probali plavi krompir?

 

1. Sve je popularniji “egzotičan” krompir plavoljubičaste boje. Stručnjaci objašnjavaju da nije riječ o GMO “križancu” nego starinskoj sorti koja se u Južnoj Americi - pradomovini krompira - uzgaja već hiljadama godina.

 

Plavoljubičasta boja potječe od biljnog pigmenta antocijanina koji se ubraja u skupinu fitonutrijenata nazvanu flavonoidi. Antocijanin daje biljkama crvenu, ljubičastu ili plavu boju (ima ga u borovnicama, višnjama, kupinama, brusnicama, jagodama...) te je snažan antioksidans koji sprečava oštećenje ćelija i djeluje protuupalno.

 

Plavi krompir pri kuhanju ili pečenju ne gubi boju nego je samo neznatno mijenja, a okus mu je sličan kao i kod klasičnih vrsta krompira. Prikladan je za spremanje svih jela kao i klasičan krompir, a zbog boje je vrlo dekorativan za krompir salatu, pire, pomfrit...

 

Zdrava namirnica

 

2. Krompir je bogat vitaminom C, kao i vitaminom B6 (piridoksin) i vitaminom K, a od minerala sadrži znatne količine bakra, cinka, fosfora, kalija, kalcija, mangana…

 

Krompir također sadrži visokokvalitetni škrob, bjelančevine i prehrambena vlakna.

 

Jedite ga – s korom

 

3. Osobito je krompirova kora koncentrirani izvor prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i mnogih hranjivih tvari. Stoga, ako vam je dostupan ekološki uzgojen krompir, preporučuje se jesti ga s korom (neposredno prije pripremanja samo pod hladnom tekućom vodom uklonite prljavštinu četkom, pa nožem uklonite “oči” i oštećenja s krompira).

 

U narodnoj medicini od krompirove kore priprema se čaj koji se koristi u liječenju tumora.

 

Dijetalna je hrana

 

4. Jedna od najvećih predrasuda o krompiru jest da je to namirnica koja deblja. Krompir se zapravo ubraja u dijetalne namirnice koje su poželjne za održavanje normalne tjelesne težine.

 

Problem je u tome kako se krompir priprema - kalorije dobiva dodavanjem masnoća i prženjem. U 100 grama krompira ima 85 kalorija, dok pomfrit ima 270 kalorija, a čips 568 kalorija.

 

Ni smrznuti krumpir, spreman za prženje, nije dobar izbor jer je industrijski pripremljen i obrađen hemijskim sredstvima odnosno aditivima.

 

Najbolji je - kuhan

 

5. Smatra se da je krompir najhranjiviji i najljekovitiji ako je kuhan ili pečen u ljusci bez dodavanja masnoća. Ako ga gulite, preporučuje se 10-minutno kuhanje na pari (izrežite ga na kockice veličine 12 milimetara), a ne kuhanje u vodi jer tako gubi mnogo hranjivih tvari.

 

Odstranite klice i zeleni dio

 

6. Ako se krumpir skladišti predugo ili ako se ne čuva u prikladnim uvjetima, može dobiti zelenu boju ili početi klijati. Ove promjene uzrokuje nakupljanje solanina, otrovna alkaloidnog spoja koji ne samo što mijenja okus krompira nego je štetan za zdravlje,

 

Solanin može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, proljev, tegobe s disanjem i krvotokom. Stoga je prije pripreme jela potrebno krompiru odstraniti klice i zeleni dio.

 

Kako ga čuvati

 

7. Krompir se ne smije čuvati u frižideru jer će dobiti nepoželjan okus, ali ne zbog niske temperature nego zbog vlage. Stoga je za čuvanje najbolje vrlo svježe mjesto, suho i tamno poput podruma.

 

Stavite krompir u platnenu ili papirnatu vreću i čuvajte ga na svježem i tamnom mjestu. Čuvajte ga od svjetlosti da ne pozeleni. Spremate li ga u plastičnu vreću, pripazite da bude perforirana kako bi vlaga mogla izlaziti.

 

Važno je i da se čuva podalje od luka jer će plinovi koje emitiraju ove vrste povrća prouzročiti kvarenje i jednoga i drugoga.

 

Često ga pregledavajte i izdvojite svaki proklijao ili smežuran jer će brzo utjecati na kvalitet ostaloga. Mladi krompir se mnogo brže kvari pa se čuva samo sedam dana.

 

Da ne potamni

 

8. Krompir valja prati i rezati neposredno prije pripremanja da pri dodiru sa zrakom ne promijeni boju. Ne možete li pripravljati krompir odmah nakon što ste ga izrezali, stavite ga u zdjelu s hladnom vodom u kojoj je malo limunova soka (1 kašika limunova soka na 2 šolje vode). Tako “meso” krumpira neće potamnjeti i tokom kuhanja će sačuvati oblik.

 

Kako je krompir dobio ime

 

Bosanski naziv krompir, te hrvatski krumpir ( a u narodu ga nazijaju i krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica, patata) potiče od bavarskog naziva "Grumbier" (Grundbirne - kruška iz zemlje). Njemački naziv Kartoffel te bugarski kartof su derivirani iz italijanskog tartufoli, zbog sličnosti krompira sa tartufima (vrsta podzemne gljive). Engleski naziv potato nastao je od španskog patata, te dalje iz astečkog potatl, što bi moglo biti njegovo prvobitno ime.

 

Liječenje krompirom u narodnoj medicini

 

Krompir se u narodnoj medicini može koristiti i kao lijek za mnoge probleme. Na primjer, sok od svježeg krompira blagotvorno djeluje na obnavljanje sluznice želuca, kao i bolove u želucu. Pri tome treba paziti da krompir nije proklijan.

 

Može blagotvorno djelovati i na žgaravicu. U vidu obloga koristi se za podočnjake, hemoroide, kao i za reumatske bolove u zglobovima.

 

Može se koristiti i za strije, tako da se kolutovi krompira utrljavaju po strijama, pusti se da se sokovi osuše i onda se opere.

 

Oblozi od krompira mogu pomoći i ako se stave na grudi kod problema sa plućima, a ublažit će i probleme sa lakšim opekotinama.

 

 

(Vijesti.ba / Avaz)