Header

Žrtve Vlasenice čekaju pravdu: 1500 ukopanih, samo tri optužena

U Vlasenici će 20. aprila biti klanjana 16. kolektivna dženaza i obavljen ukop za 18 građana bošnjačke nacionalnosti iz ove opštine ubijenih u proteklom ratu.


Do sada je u Vlasenici obavljeno 1.500 ukopa od ukupno 2.500 ubijenih, dok se još uvijek traga za hiljadu ubijenih. Za zločine nad stanovnicima Vlasenice su do sada odgovarala samo trojica pripadnika Vojske RS: prvooptuženi u Hagu Dragan Nikolić zvani Jenki, Goran Višković zvani Vjetar koji je suđen na 18 godina i Dragan Basta, osuđen na 22 godine zatvora.

Iako je Vlasenica jedna od opština s najvećim brojem stradalih u proteklom periodu, za zločine nad stanovnicima ovog kraja do sada su odgovarale samo tri osobe. Prije godinu i po dana podignuta je optužnica za najodgovornije za ratne zločine, ali se proces nije pomakao s mrtve tačke.

Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigao je početkom decembra 2017. godine optužnicu za ratne zločine protiv četvorice bivših funkcionera i pripadnika policije bosanskih Srba, među kojima je i aktuelni načenik općine Vlasenica, koje tereti za ubistva, zlostavljanja i progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva s područja te opštine u istočnoj Bosni.

Optuženi su Mane Đurić (61), koji je tokom rata bio načelnik policijske uprave u Vlasenici, Radenko Stanić (57), ratni komandir policijske stanice u tom gradu, Miroslav Kraljević (49), tadašnji komandir posebne policijske jedinice i aktuelni načelnik Vlasenice, te Goran Garić (47), bivši policajac.

U optužnici se navodi da su optuženi, lično i direktno, zajedno s drugim pripadnicima vojske i policije, naoružani i uz prijetnju sile, progonili i pronalazili civile bošnjačke nacionalnosti, koje su iz njihovih domova ili drugih lokacija odvodili u objekte za zatočenje na nekoliko lokacija, uključujući i logor Sušicu.

Zatočenici su prolazili kroz teške torture i zlostavljanja, neki su i preminuli, a jednom broju zatočenika otad se gubi svaki trag i do danas njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni. Također, optuženi se terete i za mučenja zatočenika na izrazito ponižavajuće načine, tjeranje na međusobne ponižavajuće seksualne radnje, kao i druge oblike zlostavljanja.

Suđenje četvorici optuženih trebalo je početi u junu 2018. godine, ali je odgođeno zbog bolesti optuženog Maneta Đurića. Njegov branilac Miloš Perić je tada kazao kako je Đurić obavio pretrage, nakon čega su mu doktori preporučili neophodni operativni zahvat, a Sudu BiH je dostavljena medicinska dokumentacija. Početak suđenja je prolongiran dok se ne vidi ishod Đurićevog liječenja, a suđenje je kasnije prolongirano nekoliko puta što zbog njegove bolesti, što zbog bolovanja pojedinih sudija.

Preživjele žrtve zločina u Vlasenici pitaju se da li postoji volja da se ovaj proces nastavi, jer zakonski postoji mogućnost da se slučaj odvoji, pa da se sudi ostaloj trojici optuženih.

Pored stradanja u Vlasenici, veliki broj vlaseničkih Bošnjaka, njih oko hiljadu stradao je u julu 1995. godine u Srebrenici gdje su bili pronašli utočište nakon progona iz svog kraja. Preživeli Vlaseničani ističu kako su donekle zadovoljni presudom Radovanu Karadžiću u Hagu za zločine u Srebrenici, s obzirom da je genocid u Srebrenici počinjen i nad hiljadu Bošnjaka iz Vlasenice koji su stradali 1995. godine, jer genocid se čini nad stanovništvom, a ne teritorijom.

Publicista, predavač i nekadašnji prevodilac UNPROFOR-a u Srebrenici Hasan Nuhanović kazao je povodom presude Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na doživotni zatvor, da je nemoguće da se juli 1995. izdvoji iz preostalog konteksta rata 1992-1995 kada je u pitanju genocid. A i sama presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine kaže da je genocid počinjen nad "Muslimanima Bosne i Hercegovine", te da je počinjen "u i oko Srebrenice".

Nuhanović kaže kako termin "oko Srebrenice" uključuje još najmanje tri opštine.

"Iako to eksplicitno ne piše u samoj presudi, ovo "oko Srebrenice" obuhvata najmanje još tri opštine: Bratunac, Vlasenicu i Zvornik - i po mjestima egzekucija, i po lokacijama masovnih grobnica, i po počiniocima i po porijeklu žrtava koje su zapravo ka Srebrenici pobjegle, tj. koje su projterane iz svojih opština 1992. i 1993. godine, a to su, osim ove tri opštine koje sam pomenuo još Višegrad, Rogatica i Han Pijesak. Dakle, presuda za "Srebrenički genocid" nije presuda za jednu opštinu, što je sasvim jasno", zaključio je Hasan Nuhanović.

Preživjele žrtve iz Vlasenice vjeruju kako će uskoro pred lice pravde biti izvedeni svi odgovorni za stradanja njih i njihovih najbližih.

(Vijesti.ba)