Header

Godišnjica 'Herceg-Bosne': Reanimiranje umrle paradržave

Nakaradna tvorevina je poodavno ukinuta i sada postoji samo u glavama i srcima njenih sljedbenika; to je jedino legitimno.

 


Piše:Benjamin Butković

Obilježavanje 26. godišnjice samoproglašene hrvatske republike Herceg Bosne pokazalo je da od poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini dugoročno nema ništa, jer direktni akteri njegovog provođenja suze rone za prošlim vremenima i propalim projektima. Pokazalo je istovremeno da se u pokušaju opravdavanja loših odluka s nesagledivim posljedicama ne preza ni od izmišljenih konstrukcija koje pretpostavljaju da više nema onih koji pamte događaje, da nema dokumenata, izjava i da će interpretacije biti "jedina istina".

Prvo treba navesti neke činjenice, radi lakšeg razumijevanja teksta koji slijedi. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala je krajem 1991. godine. Bilo je to nacionalno okupljanje Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ta zajednica nije imala formirane nikakve institucije, jer bi već tada, po zakonima Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, bila proglašena pokušajem stvaranja paradržavnih struktura.

Početkom otvorene agresije Savezne Republike Jugoslavije na Bosnu i Hercegovinu, aprila 1992. godine, formirano je Hrvatsko vijeće obrane, kao najviše izvršno i upravno tijelo do formiranja redovne izvršne vlasti. Takozvana hrvatska republika Herceg Bosna nastaje u drugoj polovini 1993. godine, formiranjem vlade i policijev što je sugeriralo da se na teritoriji pod kontrolom HVO-a želi stvoriti institucionalni okvir. To je period početka sukoba HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine, a kako je vlast u zvaničnom Sarajevu bila međunarodno priznata, ona je odlučila da strukture u toj paradržavnoj tvorevini ocijeni nezakonitim.

Od odbrane do agresije

Nepobitna je činjenica da su pripadnici naoružanog hrvatskog naroda 1992. godine prihvatili i odbili prve vojne nasrtaje na državu Bosnu i Hercegovinu od bivše Jugoslovenske narodne armije na prostorima na kojima su njihove lokalne postrojbe bile formirane. Jasnim definiranjem tadašnjih političkih ciljeva Zagreba prema sudbini Bosne i Hercegovine i cijevi njihovog oružja su okrenute na drugu stranu.

Kako ove činjenice izgledaju u projekciji slavljenika na obilježavanju 26. godišnjice? Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović kaže da su "akteri tih događaja stvaranjem Herceg-Bosne stvorili Bosnu i Hercegovinu". Neodrživo i sa povijesnog, i sa pravnog stanovišta. Povijesno, Bosna traje već hiljadu godina, a pravno, prema dejtonskom Ustavu, na koga se vole pozivati, "nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država s unutrašnjom strukturom modificiranom Ustavom".

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić rekao je da je nekadašnja samozvana hrvatska republika Herceg Bosna "uključena kao legalni i legitimni privremeni administrativni aranžman, jednak privremenom administrativnog aranžmanu Bosne i Hercegovine, prvo u Vašingtonski sporazum, a potom i u Dejtonski" sporazum. Republika Bosna i Hercegovina je, kao država, nastala raspadom nekadašnje SFRJ, međunarodno priznata članica Ujedinjenih naroda i, kako je već navedeno, nastavila je od Daytona svoje postojanje kao država. Samozvana hrvatska republika Herceg Bosna je ukinuta i postoji samo u glavama i srcima njenih sljedbenika. I to je jedino legitimno.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Vladimir Šoljić tvrdi da je samozvana hrvatska republika Herceg Bosna nastala na prijedlog međunarodne zajednice, pozivajući se na propali Owen-Stoltenbergov plan uređenja Bosne i Hercegovine kao unije tri republike. Plan nije prihvaćen, rat je nastavljen, pa tako i nema osnova u njemu tražiti potvrdu legaliteta paradržavne tvorevine.

'Čekajući' treći entitet

Nemoguće je ne primjetiti sličnost koja u evociranju uspomena na ratne godine postoji između lidera HNS-a i lidera bh. entiteta Republika Srpska. Zločini počinjeni u ime nastojanja stvaranja nacionalnih entiteta se opravdavaju ponašanjem zvaničnih vlasti u Sarajevu i pripadnika Armije Bosne i Hercegovine, samo njima vidljive prerogative državnosti kažu da su unijeli u dejtonsku Bosnu i Hercegovinu, a opravdane kritike iz međunarodnih krugova ocjenjuju kao orkestriranu zavjeru. Ljubić sa sjetom u svom govoru izražava nadu da će naredih godina godišnjica paratvorevine biti obilježavana uz zastave i ordenje. Defile nije pomenuo, ali sve neodoljivo podsjeća na slavlje povodom neustavnog 9. januara u Banjoj Luci.

Iako se često referiraju na Ustav, slavljenici otvoreno pozivaju na formiranje tri federalne jedinice, kako bi se riješio problem jednakopravnosti u institucionalnom smislu. Potpuno je time ogoljeno Čovićevo neiskreno obećanje lideru Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću da "treći entitet može stvoriti samo neodgovorna bošnjačka politika". Treći entitet s hrvatskom vlašću (HDZ-ovom) je cilj i bilo kakva dobronamjerna politika SDA, jer bošnjačka, prema priznanju Bošnjaka, još nije definirana, neće na tom putu odobrovoljiti lidera Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Da sve dobije regionalne obrise potrudila se hrvatska europarlamentarka i bivša ambasadorica Bosne i Hercegovine Željana Zovko. Povodom obilježavanja godišnjice, na svom Facebook profilu objavila je čestitku u kojoj kaže da, "vođeni nemjerljivim domoljubljem, danas obilježavamo 26. godišnjicu osnivanja legitimne Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kamena temeljca obrane i očuvanja hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini... Hrvatska Republika Herceg-Bosna dala je veliki doprinos u borbi za jednakost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, uz očuvanje identiteta sva tri konstitutivna naroda, te je tokom svog postojanja značajno doprinijela u obrani suvereniteta Republike Hrvatske."

Bilo bi zanimljivo čuti objašnjenje europarlamentarke o tome kako je samozvana hrvatska republika Herceg Bosna utjecala na očuvanje identiteta druga dva konstitutivna naroda. Nemjerljivo domoljublje nijednog trenuka nije iskazano prema domovini Bosni i Hercegovini, čija je ambasadorica nekad bila, ali jeste dovedeno u kontekst obrane suvereniteta Republike Hrvatske. Status je nedugo nakon objave obrisala. Nepoznato je da li pod pritiskom nekoga iz Brisela, ili zbog nepostojanosti nemjerljivog domoljublja. S posebnim interesom i lokalna i evropska javnost bi ispratila, vjerovatno kreativno i nadhnuto, parlamentarkino pojašnjenje kakve su veze tekovina samozvane hrvatske republike Herceg Bosne i evropskih normi u domenu ljudskih prava, napose prava na život, identitet, slobodu kretanja, prava na rad...

Zločini o kojima slavljenici šute

O čemu slavljenici i zagovornici ćute? O zločinima koji su ugrađeni u rezultate paratvorevine dok je postojala. Neizbrisiva je činjenica da su šesterica visokorangiranih političkih i vojnih zvaničnika te tvorevine osuđeni na višegodišnje kazne zatvora pred međunarodnim sudom osnovanim od Ujedinjenih naroda zbog teških zločina počinjenih protiv čovječnosti. Ta nedjela počinjena su nad nehrvatima u okviru udruženog zločinačkog poduhvata tokom ratnog sukoba koji ima međunarodni karakter. Istine radi, Ljubić je u svom slavljeničkom govoru na svečanoj akademiji rekao da je u tom periodu bilo grešaka i ispričao se svima koji su zbog tih grešaka trpjeli.

Formulacija je krajnje licemjerna i neinteligentna. Nisu to bile greške, nego planirani logori, zločini i ubistva. Međunarodni tribunal za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u presudi Jadranku Prliću i drugima utvrdio je, van razumne sumnje, da su zvaničnici samozvane hrvatske republike Herceg Bosne počinili zločine nad nehrvatima s ciljem pripajanja dijela teritorija pod njihovom kontrolom Republici Hrvatskoj. Dakle, tvrditi nešto drugo je nerazumno. Pokušavajući relativizirati tu sudsku činjenicu, Dragan Čović je nakon svečane akademije povodom godišnjice rekao da "mnogi griješe u procjenama povijesti". Povijesne činjenice su nepogrešive. Greške čine procjenjivači zbog pogrešnih kriterija.

Medijski najviše citirana izjava sa svečane akademije je Ljubićeva tvrdnja da je Herceg-Bosna putokaz u kojem smjeru bi trebalo tražiti rješenje za ustavnu i institucionalnu krizu u Bosni i Hercegovini. Ne daj Bože da se tako traži rješenje, jer bismo ponovo brojali logore, nestale i ubijene, a potom organizirali akademije propalom projektu. Sudeći prema tvrdnji da je ta tvorevina "zalog, simbol i temelj hrvatske konstitutivnosti", od njenih tekovina se u skorije vrijeme neće odustati. Pokušaj reanimiranja umrle paradržave odvija se u trenutku kad Bosna i Hercegovina proživljava duboku institucionalnu krizu. Ionako slaba država već mjesecima nakon izbora je bez vlasti, jer stranke pobjednice nisu u stanju pomiriti svoje oprečne politike. Iz te situacije crpe se nadanja da bi ratni ciljevi mogli biti ostvareni mirnim sredstvima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera