Header

Demarš Briselu: Pelješkim mostom protiv suvereniteta BiH

Iz Sarajeva je u Brisel stigao demarš u kojem se upozorava na ratno prisvajanje morske teritorije Bosne i Hercegovine.

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Evropskoj izvršnoj vlasti se u demaršu zamjera zbog pristrasnog upuštanja u realizaciju ovog inat-infrastrukturnog projekta na jugu Hrvatske, te zbog ishitrenog i nepromišljenog involviranja Evropske komisije u sumnjivo sufinansiranje Pelješkog mosta sa čak 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondova, odnosno iz džepova evropskih građana.

Osim predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru, vrlo pregledna elaboracija svih najvažnijih historijskih, geopolitičkih i međunarodno-pravnih aspekata ovog problema, stigla je i predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju, potpredsjednici Evropske komisije i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i cijeloj listi nižerangiranih evropskih zvaničnika kojima je Bosna i Hercegovina u opisu posla.
"Uznemiravajuću" poštu iz Sarajeva potpisali su predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine dr. sc. Izet Bajrambašić i predsjednik Upravnog odbora društva, Mirza Hurtić.

Zašto se čekalo do sada?

I ranije je iz Pomorskog društva BiH i s najvišeg političkog nivoa najavljivano da će zbog Pelješkog mosta protiv Hrvatske biti pokrenuta tužba pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, a u slučaju potrebe najavljivan je i izlazak pred međunarodnu arbitražu. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo, niti su javnosti ikada predočeni razlozi za odustajanje.  

Ta činjenica ima posebnu težinu imajući u vidu da se u demaršu koji je ovih dana stigao do Brisela uz ostalo navodi da sve ovo što je do sada sa hrvatske strane urađeno u vezi sa Pelješkim mostom "predstavlja nedopustivo kršenje međunarodnih propisa o pravu mora" te je "u potpunoj suprotnosti sa stajalištima Bosne i Hercegovine po pitanju slobode izlaska na otvoreno more".

Zašto se toliko dugo čekalo ako se znalo da je ideja o gradnji ovog kontroverznog mosta (koji spaja kopnenu Hrvatsku, a razdvaja dvije susjedne države) aktuelna već desetak godina; da Hrvatska nikada nije najavljivala odustajanje od ovog projekta; te da je još 20. januara 2014. godine cjelokupnu studijsku dokumentaciju o realizaciji ovog projekta predstavila (javno) i Evropskoj komisiji?

Nakon pozitivnog preliminarnog stava Evropske komisije, poznato je, pristupilo se izradi i detaljne studije izvodivosti i predstudije o opravdanosti ovakvog rješenja za saobraćajno povezivanje hrvatskog teritorija na jugu zemlje. Uslijedila je zatim potraga za najboljim izvođačem ili konzorcijem, ugovaranje nadzorničkih poslova i tome slične.

Sve se to, dakle, dešavalo pred očima službenog Sarajeva, stručnih krugova, medija i najšire javnosti.

Nakon svega toga, Evropska komisija je izvršila vlastite procjene i u navodnoj "dubokoj vjeri da radi dobar posao za oba bliska susjeda" odobrila je tovare novca za sufinansiranje Pelješkog mosta. Ubrzo su stigli i Kinezi. Gradilište je na velika zvona otvoreno prije mjesec dana.

Problem nije u mostu, već u otimanju teritorije

Imajući u vidu cjelokupan kontekst nesporazuma između BiH i Hrvatske u vezi s ovim projektom, u sarajevskom demaršu se na nekoliko mjesta upozorava da nedavno otvaranje radova na Pelješkom mostu "predstavlja očiglednu i konačnu potvrdu planskog narušavanja međunarodno-pravnih činjenica i stečenih prava u ovom dijelu Jadrana u korist Hrvatske, a na štetu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnih prava Bosne i Hercegovine".

Ukazuje se i na nesvakidašnju površnost evropskih institucija u tretiranju međudržavnog nesporazuma oko Pelješkog mosta i pojašnjava da se radi o "mnogo složenijem međunarodno-pravnom problemu - problemu uskraćivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine kao suverene države na dijelu njenog međunarodno-pravno priznatog teritorija".

U demaršu se izričito zahtijeva da se Evropska unija ogradi od takvih jednostranih "inkognito" odluka hrvatskih predstavnika, a od Evropske komisije se traži da što hitnije preispita vlastite odluke i da suspenduje odobrenu milionsku donaciju. U suprotnom, smatrat će se da Evropska unija nagrađuje Hrvatsku za flagrantno kršenje međunarodnog prava, za vrlo ozbiljno narušavanje međudržavnih susjedskih odnosa i kršenje demokratskih načela na kojima je i sama EU stvorena i sa kojima se legitimira kao uzor međudržavne kooperacije.

U demaršu se Evropskoj komisiji ostavlja "realna mogućnost" da "nije imala sve relevantne informacije o pomorskom sukobu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske tokom rata '92-'95. godine, niti da je Komisiji u to vrijeme možda bila poznata hrvatska namjera da Pelješkim mostom namjerava zauvijek zatvoriti pristup BiH otvorenom moru".

U službenom saopštenju Evropske komisije od 6. juna 2017. godine objavljenom povodom odobravanja donacije od 357 miliona eura iz strukturnih fondova navodi se da je cjelokupna dokumentacija u vezi s ovim projektom "pažljivo proučena od strane neovisnog tima stručnjaka zaduženih za procjenu opravdanosti finansijske podrške za infrastrukturne projekte u evropskim regijama". Navodi se također da su tom prilikom analizirani dominantno ekonomski faktori kao što su izvodljivost, regionalni značaj i ekonomska održivost Pelješkog mosta, te da je cjelokupan "projekt Pelješkog mosta pripremljen u dogovoru sa vlastima Bosne i Hercegovine".

Pristrasnost Evropske komisije

Voditelj odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju pri Općoj upravi za regionalnu i urbanu politiku EK, Aurelio Cecilio tim povodom je izvijestio nadležna tijela EU da je Komisija za Pelješki most "pažljivo analizirala prijavu projekta za koji je Hrvatska tražila finansijsku podršku EU i provjerila je jesu li svi zahtjevi i proceduralni koraci u okviru Uredbe o kohezijskoj politici ispunjeni... Na temelju informacija koje je dostavila Hrvatska, zaključeno je da, što se tiče internih postupaka Komisije i EU, "ne postoje otvorena pravna pitanja u vezi s ovim projektom".

Potpisnici demarša, međutim, tvrde da bh. vlasti nisu bile uključene ni u jednu fazu pripreme projektne dokumentacije o gradnji ovog mosta "niti su vlasti Bosne i Hercegovine ikada vidjele takve dokumente... a ukoliko je, možda, neko iz BiH prekoračio svoje ovlasti i ovjeru projekta dao inkognito, u tom slučaju se radio o nezakonitostima koje Evropska komisija ne bi trebala uzimati u obzir, niti može za takve projekte odobravati finansijsku podršku", navodi se u dva metodički i činjenično sveobuhvatna pisma upućena najvišim čelnicima evropskih institucija.

U zaključnim preporukama se insistira na tome da je Evropska komisija trebala blagovremeno analizirati sve aspekte Pelješkog mosta imajući u vidu međunarodno pravo i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, te činjenicu da je Hrvatska članica EU, a BiH kako njen najbliži susjed, na istom putu.

Komisiji se također stavlja na teret da nije dovoljno pažljivo proučila specifične odredbe Pomorskog kodeksa Republike Hrvatske (u kojem se BiH i ne spominje) a kojim je dio bosansko-hercegovačkog morskog dobra "ilegalno prisvojen u toku rata", što je deset godina kasnije ugrađeno i u hrvatski Pomorski zakonik, čime je dodatno "podebljano" preuzimanje suvereniteta od strane Hrvatske na međunarodno priznatom pomorskom području Bosne i Hercegovine.

Najočigledniji dokaz hrvatske velikodržavničke pohlepe, smatra se u stručnim bh. krugovima, je član 19. Pomorskog zakonika kojim se određuje teritorijalno more Republike Hrvatske. U tom članu se BiH ne tretira kao pomorska zemlja kao da se i ne graniči s Jadranskim morem, niti se na bilo koji način razmatra pomorsko područje Bosne i Hercegovine iako je neosporna činjenica da je BiH (kao i Hrvatska) od 2008. godine članica Evropske mediteranske unije i članica Konvencije o morskom pravu UN-a od januara 1994. godine. Upravo ovom Konvencijom utvrđena je morska granica BiH, kao i pravo Bosne i Hercegovine na slobodan pristup otvorenom moru.

Davno su, očito, prošla vremena kada su komšije i susjedi jedni drugima bili važniji od najbliže rodbine. Sunovrat uzajamnog poštovanja i susjedskih odnosa između država je još drastičniji.

Reakcijâ evropskih zvaničnika na prvo oštro reagovanje iz Sarajeva još nema. Nije za sada poznato ni da li će ih biti, kada i s kakvim stavovima. Evropske institucije su kao pravda: spore su, ali djelotvorne. Paradoksalno je, međutim,  da ovako bolan jauk zbog hrvatske velikodržavne politike prema BiH nije do Brisela stigao prije mnogo godina.

Završetak Pelješkog mosta je planiran za 36 mjeseci, a u kineskim je rukama.

Izvor: Al Jazeera